Otisni ovo poglavljeOtisni ovo poglavlje

Uvod u Internet

Osnovni pojmovi

     

Da biste bolje shvatili način rada Interneta, pa samim time i postali boljim webmasterima, nužno je pojasniti osnovne pojmove s kojima se susrećemo kada govorimo o Internetu.

Internet

Internet je globalna računalna mreža začeta u šezdesetim godinama prošloga stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Danas je Internet mreža bez vlasnika, u kojoj pojedine tvrtke, odnosno organizacije održavaju svaka svoj djelić mreže, a svi korisnici mogu objavljivati svoje sadržaje.

Internet nudi mnoge mogućnosti. Od njegova začetka do danas unutar njega su razvijeni mnogi servisi (usluge) od kojih su najpoznatiji World Wide Web, daljinski prijenos podataka i elektronička pošta.

Protokol

Protokol je jezik ili skup pravila po kojima računala u mreži međusobno komuniciraju. Postoje protokoli za razne namjene, pa tako, na primjer, različiti internetski servisi upotrebljavaju različite protokole.

World Wide Web

World Wide Web (WWW, W3 ili jednostavno web) jedan je od najpopularnijih internetskih servisa, nastao početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Web se najčešće koristi HTTP protokolom (engl. Hypertext Transfer Protocol), ili, kako mu samo ime govori, protokolom za prijenos hipertekstualnih dokumenata. Više riječi o hipertekstualnim dokumentima i njihovoj izradi bit će u lekcijama koja slijede.

Na primjer, ovaj tečaj pohađate putem weba, ali putem weba možete i čitati novine, plaćati račune itd. Web je samo dio Interneta – elektronička pošta i programi za izravnu komunikaciju (messengeri) pripadaju drugim servisima iako se i do njih katkad može doći putem weba.

World Wide Web ≠ Internet

Pojmovi WWW i Internet često se pogrešno rabe kao sinonimi. WWW je, zapravo, tek jedan od internetskih servisa.

Daljinski prijenos podataka

Daljinski prijenos podataka servis je koji je nastao od ideje o daljinskoj razmjeni podataka između američkih vojnoindustrijskih kompleksa, koja je i potaknula razvoj Interneta. Za daljinski prijenos raznih vrsta datoteka najčešće se koristi FTP protokol (engl. File Transfer Protocol).

Daljinski prijenos podataka omogućava više od samog preuzimanja datoteka, što možemo obaviti putem weba. FTP-em možemo tako dobiti popis datoteka u pojedinoj mapi, te, ako imamo odgovarajuća prava, još i brisati, preimenovati, premještati datoteke – sve kao da su one na našem vlastitom računalu.

Ako ćete web stranice koje ćete izraditi na ovom tečaju htjeti objaviti na webu, vjerojatno ćete ih trebati prebaciti upravo FTP protokolom na poslužitelj (više o poslužiteljima malo kasnije).

E-pošta

Još od prve poruke poslane Internetom davne 1971. putem elektroničke pošte, pa sve do današnjih dana, e-pošta se zadržala među omiljenim internetskim servisima. Ovaj se servis koristi dvama protokolima – POP3 (engl. Post Office Protocol) ili IMAP (engl. Internet Message Access Protocol) protokolom za primanje i SMTP (engl. Simple Mail Transfer Protocol) protokolom za slanje poruka.

I poruke elektroničke pošte mogu biti formatirane, te sadržavati tekst u boji, slike, tablice. To se postiže također HTML-om.

Klijent

Klijent je program ili računalo koje u mreži zahtijeva podatke. Na primjer, naše računalo kojim pristupamo Internetu je klijentsko računalo.

Koji su programi zaslužni za činjenicu da je vaše računalo klijent?

Mala pomoć: kojim programima zahtijevate usluge s Interneta, na primjer web stranice? Općeniti odgovor glasi „web preglednik”, ali ostaje pitanje za vas: kako se zove vaš web preglednik.

Poslužitelj

Poslužitelj je program ili računalo koje u mreži sadrži tražene podatke ili uslugu. Računalo na kojem je smješteno neko web sjedište, primjerice, nazivamo poslužiteljskim računalom. Jasno, postoje i poslužiteljska računala za druge usluge na Internetu.

Neobavezna vježba: Možete li zamisliti li kako izgleda i gdje se nalazi poslužitelj na kojem se nalaze web stranice ovog tečaja? A vaš sandučić elektroničke pošte, poslužitelji na kojima radi Google ili, možda, Facebook?

Ako vas ovo pitanje zanima, približne odgovore za poznata računala možete naći pretraživanjem weba. Poslužitelji s manjim planiranim opterećenjem mogu biti i računala poput vašeg.

CARNet - puni naziv i logo